Piše: Aleksandra Stanković

 

Kada se osjećate tužno, čini se kao da ni vaš mozak ne želi da budete srećni. Možda osjećate čak i krivicu, a sigurno se pitate – zašto?

Uprkos razlikama među ovim osjećanjima, ponos, sram i osjećaj krivice aktiviraju slične neuronske sklopove, uključujući prefrontalni korteks (centar za rasuđivanje, procesuiranje informacija, donošenje odluka) i amigdalu (centar koji kontroliše emocije). Naša težnja da se samosažaljevamo, iako kontraintuitivno, aktivira centar za nagrađivanje, što ćemo objasniti u narednim redovima.

Neuronaučnik Alex Korb, autor knjige “The Upward Spiral: Using Neuroscience to Reverse the Course of Depression, One Small Change at a Time”, koji se bavi istraživanjem mozga već 15 godina, navodi listu stvari koje nam mogu pomoći da se osjećamo bolje, a koje su potkrijepljene najnovijim istraživanjima iz neuronauke. Korb predaje na Univerzitetu Kalifornija i redovni je kolumnista za Psihology Today.

Postavljajte sebi pitanja

Iako ćete se iznenaditi sljedećim podatkom, to što ponekad brinemo i previše razmišljamo, možda i nije tako loše. Zabrinutost pomaže da se smanji aktivnost u limbičkom sistemu (regija odgovorna za emocije), jer se usljed razmišljanja o određenom problemu povećava aktivnost u medijalnom prefrontalnom kortekstu, a smanjuje aktivnost amigdale.

Naravno, osjećaj krivice i stid nijesu dobri odgovori na probleme u dužem vremenskom intervalu, što znamo i zdravorazumski. Šta kažu naučnici? Nađite nešto na čemu ste zahvalni u životu.

slika-2

Osjećaj zahvalnosti je dakako lijep, ali postavlja se pitanje – da li ima uporište u biologiji? Odgovor je potvrdan. Na primjer, antidepresivi funkcionišu na način što povećavaju nivo dopamina i serotonina u mozgu, a isti efekat se dešava i kada nam neko uputi pohvalu. Naučnici kažu da, kada se koncentrišimo na pozitivne aspekte svog života – povećavamo nivo serotonina u prednjem dijelu korteksa. Zato, sljedeći put kada padnete u očaj, zastanite na trenutak i sjetite se lijepih osobina koje vas krase, rezultata koje ste postigli i prijatelja koji vas okružuju. I ne zaboravite: biti zahvalan je stav emocionalno inteligentne osobe.

Imenujte problem

Ali, šta se dešava kada nas loša osjećanja preplave i osjećamo se gotovo bespomoćno? Naučnici opet imaju savjet za vas.

U jednom istraživanju pod nazivom “Verbalno izražavanje osjećanja”, učesnici su imali zadatak da gledaju slike nepoznatih ljudi koji su izražavali različite facijalne ekspresije i emocije, a njihove reakcije su sve vrijeme bilježene na magnetnom skeneru. Kao što su bile početne pretpostavke, učesnicima je amigdala bila značajno aktivirana kada su gledali slike koje su prikazivale – ljutnju, bijes, plač, tugu. Međutim, kada su istraživači komunicirali učesnicima da, nakon posmatranja slika, verbalno izraze svoje emocije u vezi sa njima, primijećeno je iznenadno smanjenje aktivnosti amigdale, a u prefrontalnom korteksu pojačana aktivacija. Drugim riječima, svjesno prepoznavanje i verbalizovanje emocija pomoglo je da se smanji emotivni doživljaj.

Suzbijanje emocija se, očekivano, pokazalo kao izuzetno negativno ponašanje koje dugoročno šteti našem zdravlju.
Naučnici kažu da emocije moramo proživljavati aktivno, razgovarati o njima i redovno ih ispoljavati, a nikako da stvari guramo “pod tepih”, jer će imati efekat bumeranga i nećemo moći da se kontrolišemo u situacijama koje, prije svega, zahtijevaju emocionalnu prisebnost i stabilnost.

Donosite odluke

Da li ste bili u situaciji kada ste konačno “prelomili” i osjećali se mnogo bolje? To sigurno nije puka slučajnost. Neuronauka nas uči da donošenje odluka pomaže u smanjenju tjeskobe i anksioznosti.

Donošenje odluka, uključujući namjeru i postavljanje ciljeva čine isti dio neuro-mreže i angažuje prefrontalni korteks, čime se smanjuje briga i osjećaj strepnje. Ali, nekad je zaista teško donijeti pravu odluku, zar ne? Upravo je u tome caka. Nema najboljih odluka.

decisioneffectivenessde

Pravite dovoljno dobre odluke. Ne pokušavajte da se odlučite za opciju koja je 100 odsto ispravna. Naši pokušaji da budemo najbolji, ili damo najbolje od sebe, povećava nivo emotivne uzbuđenosti, pa samim tim ne možemo racionalno i objektivno rasuđivati i djelovati.

Poznati američki psiholog profesor Barry Schwartz kazao je tokom jednog intervjua za Business Insider da se često pokaže da je “dovoljno” dobro, zapravo, gotovo uvijek “dovoljno dobro”. Nemojte mučiti sebe, jer ne možete uvijek biti najbolji i donositi najbolje odluke. Kada jednom donesete odluku osjetićete olakšanje, jer se tada aktivira centar u mozgu koji reguliše užitak i naknadu.

Iskažite ljubav

Svakome od nas je potrebna ljubav i saosjećanje. Kada to ne dobijemo, razočarani smo i osjećamo bol. Da li je bol, zaista, fizički prisutan?

Neuronaučnici su napravili eksperiment u kojem su učesnici imali zadatak da dobacuju loptu jedni drugima. Za potrebe istraživanja pojedinim akterima je rečeno da ne dobacuju svima loptu,tj. da isključe neke igrače. Šta se dogodilo? Na magnetnom skeneru se pokazalo da se učesnicima, kojima nijesu dobacivali loptu, aktivirao centar za bol. Zato, kada vam neko sljedeći put kaže da mu je “slomljeno srce”, shvatite ga ozbiljno. Nauka kaže da socijalna, ili ljubavna isključenost, aktivira istu regiju mozga koja registruje fizički bol. 

Stoga, naučnici preporučuju da zagrlite osobe koje volite, jer na taj način povećavate nivo hormona oksitocina.
Zagrljaj će učiniti da smanjite aktivnost amigdale, što znači da ćete biti smireniji i opušteniji.

Sve ove savjete, naravno, nije lako sprovesti u djelo, ali možemo da nastojimo da ih se što više i češće pridržavamo. Nauka nam pokazuje da se niko ne rađa srećan, niti je sreća puka slučajnost. Kao što učimo da volimo, budemo bolji i pametniji, sa istom posvećenošću i ozbiljnošću moramo učiti da budemo srećni.

Pošalji nam svoju priču

 

Verification