Sve češće se govori da su inovacije neophodne kako bi se odgovorilo na globalne izazove poput održivog razvoja. Velika rasprava odvija se i oko načina kako da inovacije uspiju u jednoj sredini, pa smo tako mogli da čitamo i brojne kritike globalnih fondacija koje su nekim nerazvijenim sredinama donosile tehnološka rješenja koja nisu mogla da uhvate korijena, a često su neželjene posljedice poništavale napredak. U priči o inovacijama, kao i u svakoj drugoj životnoj priči, istorija može da ponudi putokaz. Zato u ovom članku donosimo pregled najznačajnih “narodnih” ili samoniklih pokreta u oblasti inovacija u svijetu. Ako pripadate nekom klubu programera, hacker ili makerspace pokretu, znajte da ste dio istorije inovacija!

Nova knjiga Grassroots Innovation Movements (Routledge, 2016) daje prikaz istorije šest takvih narodnih pokreta iz Indije, Južne Amerike i Evrope. Prvo poglavlje knjige dostupno je svim čitaocima. Prenosimo sažetak priča istraženih u ovoj knjizi.

1.     Pokret za društveno korisnu proizvodnju (Velika Britanija, 1976–1986)

Ovaj pokret je nastao u situaciji ekonomske krize i gubitka radnih mjesta u proizvodnji u industrijskim zajednicama Velike Britanije.

Uključio je neobičan miks inženjera, radnika i aktivista a izrastao je iz kombinacije različitih društvenih pokreta, uključujući sindikate, mirovnjake, aktiviste u zajednici, radikalne naučnike i u manjoj mjeri zaštitare životne sredine i feministkinje. Aktivisti su donijeli kritiku postojećih institucija koje je trebalo da doprinesu inovacijama, ali su i razvili niz praktičnih inicijativa koje su anticipirale na direktniji način demokratske procese za učešće u razvoju tehnologija.

Više: Lukasov plan

inovacije

2.     Pokret za odgovarajuću tehnologiju (Južna Amerika, 1970-te i 1980-te)

Tokom 1970-tih i 1980-tih, odgovarajuća tehnologija postala je svjetski pokret narodnih inovacija koji je pokušavao da redefiniše tehnologiju kao alatku razvoja.

U Južnoj Americi ovaj pokret se pojavio u kontekstu društvenih pobuna, između pritisaka političke represije i novih formi aktivizma i učestvovanja u javnom životu. Pokret je uspio da razvije svoje lokalne mreže, tehnologije kao i da postavi koncept odgovarajuće tehnologije kao one koja daje adekvatnije odgovore na regionalne izazove. Njoj takođe dugujemo pionirske poduhvate koji su nadživjeli sam pokret, u oblastima kao što je agroekologija.

Više: Tehnologija za samostalnost i otpor: Pokret za odgovarajuću tehnologiju u Južnoj Americi

3.     Pokret narodne nauke u Indiji (Indija, 1960-te do danas)

Pokret narodne nauke (PSM) u Indiji nikao je iz različitih narodnih naučnih pokreta koji su se pojavljivali od 1960-tih na dalje.

Ovaj pokret zaživio je putem diskusija između naučnika, zagovornika tehnologija i organizacija civilnog društva koje su se fokusirale na potencijal nadgradnje tradicionalnih tehnika primjenom nauke. Posebna pažnja posvećivana je razvoju “društvenih nosilaca” inovacija za inkluzivan lokalni razvoj.

Više: Kada samonikli pokreti inovacija sretnu mejnstrim institucije: implikacije za modele inkluzivnih inovacija

inovacija

4. Hackerspaces, fablabs i makerspaces (međunarodni, 2000-te do danas)

Hackerspaces, fablabs i makerspaces su radionice za digitalnu proizvodnju bazirane u zajednici, koje pružaju inovativne prostore gdje se ljudi okupljaju kako bi učili i koristili sofisticirane tehnologije digitalnog projektovanja i proizvodnje.

Neki takvi prostori postoje na dobrovoljnoj bazi, dok drugi imaju institucionalnu podršku (npr. od univerziteta, bibloteka isl.), ali svi oni dijele vrijednosti besplatne ponude vještina i alata širokoj publici. Na taj način svi se direktno mogu uključiti u aktivnosti projektovanja i pravljenja. Danas, ovakve radionice čine globalnu mrežu i mogu se naći u svim većim gradovima širom svijeta. Mnogi od njih dijele svoje projekte i znanje putem društvenih mreža i sreću se na međunarodnim skupovima.

Više: Pravljenje i održivost

museo-nazionale-della-scienza-e-della-tecnologia

5.     Mreža za društvenu tehnologiju (Brazil, 2000-te do 2012)

Mreža koja je nastala u Brazilu na samom početku 2000-te i prestala sa radom 2012, postavila je aktivnosti razvoja zajednice u središte izgradnje novih, inkluzivnih kapaciteta u razvoju nauke i tehnologije.

Uključivala je čitav spektar učesnika, od akademskih radnika do aktivista, sindikata, predstavnika vlada, finansijera i naročito, NVO-a i neformalnih grupa. Mreža je kao glavni cilj imala unapređenje demokratskih procesa u inovacijama putem okretanja izolovanih inicijativa ka širim javnim politikama i primjenama, sa pažnjom posvećenom kreiranju prihoda i socijalnoj inkluziji najsiromašnijeg stanovništva.

Više: Mreža za društvenu tehnologiju: Hibridni eksperiment narodnih inovacija

6.     Mreža medonosnih pčela (Indija, 1990-te do danas)

Mreža medonosnih pčela (The Honey Bee Network – HBN) pojavila se u Indiji 1989. u grupi naučnika, poljoprivrednih proizvođača i drugih zainteresovanih za dokumentovanje i širenje tradicionalnog znanja i lokalnih inovacija na lokalnim jezicima.

Fokus mreže je bio da obezbijedi individualnim inovatorima benefite za njihove lokalne inovacije. Mreža HBN gleda na narodne inovacije kao na izume i inovacije koji potiču od ljudi, praktičara koji često imaju vrlo malo formalnog obrazovanja i koji se oslanjaju na lokalno, tradicionalno ili drevno znanje. Glavna aktivnost mreže je u prepoznavanju i dokumentovanju inovacija i tradicionalnog znanja, putem posjeta zajednicama, intervjua, nagrada i takmičenja. Sledeći korak je vezan za ispitivanje komercijalnog potencijala proizvoda i procesa identifikovanih u prvoj fazi.

Više: Razumijevanje širenja narodnih inovacija u Indiji: Studija inovatora koje podržava Mreža medonosne pčele

inovacija

Prevedeno i priređeno uz odobrenje autora Nejtana Okslija (Nathan Oxley), izvorno objavljeno na http://steps-centre.org 

Pošalji nam svoju priču

 

Verification