Piše: Aleksandra Stanković

Mozak je najsloženiji organ ljudskog tijela i na pitanje kako funkcioniše zaista nije lako odgovoriti. Naučnici svakodnevno pokušavaju da proniknu u “dubine” naših mikrokosmosa koji nas čine jedinstvenim. S tim u vezi, prošle godine je na Institutu za tehnologiju u Lozani (Švajcarska) počeo jedan od najambicioznijih istraživačkih projekata u istoriji, na kojem radi više od 250 istraživača sa ciljem da se stvori prva kompjuterska simulacija ljudskog mozga.

Neuronaučnici su istrajni u tome da odgonetnu zakonitosti mozga, kao i pitanje (samo)svijesti i uma. Međutim, na putu ka dekodiranju mozga pseudonauka konstantno podmeće nogu i prosto je neumoljiva, pa tako redovno možemo pročitati u medijima o razlikama između muškog i ženskog mozga, ljudima koji koriste samo lijevu ili desnu hemisferu. Uz to, mitovi su uspješno prenijeti i na filmska platna, najčešće u holivudskim blokbasterima, poput ostvarenja Lucy, gdje je mit o korišćenju 10 odsto mozga opet serviran konzumentima zabavnih sadržaja, upečatljivim i sugestivnim glasom Morgana Frimena.

Naravno, nijedna od prethodno navedenih tvrdnji nema naučno utemeljenje. Ovdje ćemo pokušati da objasnimo istinu koja se krije iza nekih mitova.

MIT: Koristimo samo 10 odsto mozga

Činjenica: Ako bismo koristili toliki procenat mozga, bili bismo praktično mrtvi. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, poput MRI skenera, naučnici su u prilici da vide kako se različiti djelovi mozga aktiviraju u zavisnosti od radnje koje obavljamo u datom trenutku. “Zapravo, većina mozga je aktivna sve vrijeme. Postavimo to ovako: mozak predstavlja tri procenta težine našeg tijela i koristi dvadeset posto naše energije”, kaže neurolog Beri Gordon sa čuvenog medicinskog intituta Džon Hopkins.

MIT: Koristimo samo lijevu ili desnu hemisferu

Činjenica: Mnogi online kvizovi nas pozivaju da riješimo test da li smo “lijevo” ili “desno” orjentisani, odnosno, da li razmišljamo analitički i logički, ili kreativno. Mozak ne funkcioniše na taj način. Da bismo obavili određen zadatak, zapravo, potrebna nam je koordinacija i saradnja obje hemisfere. Premda će lijeva hemisfera biti odgovorna za prepoznavanje zvuka, riječi i formiranje rečenica, desna hemisfera je neophodna za uočavanje emocija tokom govora, ritmova, kao i intonacije.

bd25e311-4c08-49f5-8b79-9331235a217a

MIT: Muškarci su bolji u prirodnim naukama

Činjenica: I muški i ženski mozak imaju jednaki kognitivni potencijal. Iako postoje anatomske razlike, apsolutno je pogrešno misliti da su muškarci vičniji prirodnim naukama, dok je ženama svojstvenija, na primjer, empatija. Takve tvrdnje nemaju naučno pokriće i potiču iz domena kulturnih predrasuda. Žene mogu biti vrsne naučnice i inžinjerke, nauka apsolutno nema ništa sa tim, samo volja i želja.

MIT: Slušanje klasične muzike povećava IQ

Činjenica: Sigurno ste čuli za “Mozart effect”, odnosno uvjerenje da nas slušanje klasične muzike čini pametnijima. Mit potiče iz 1993. godine kada je grupa naučnika testirala 36 studenata, koji su nakon slušanja Mocarta ostvarili bolji skor na IQ testovima. Sami broj učesnika u istraživanju pokazuje da je nedopustivo ovu tezu smatrati naučno prihvatljivom, opravdanom i statistički značajnom. Brojne studije su rađene nakon toga i naučnici nijesu uspjeli da dokažu da slušanje klasične muzike povećava našu inteligenciju. Stoga, slobodno uživajte u rock’n’roll-u, popu, odnosno u žanru koji preferirate. 🙂

musicbrain-814x312

MIT: Nervne ćelije je nemoguće obnoviti

Naučnici su otkrili da čovjek ima sposobnost da formira nove ćelije, čak i u starijoj dobi.
Činjenica: Dugo se vjerovalo da su moždane ćelije neobnovljive i da se nove nikada ne mogu za života formirati. Naučnici su otkrili da čovjek ima sposobnost da formira nove ćelije, čak i u starijoj dobi. Taj proces se naziva neurogeneza i istraživači su otkrili da se ćelije formiraju u jednom od najvažnijih centara mozga – hipokampusu. Kako je hipokampus jedan od fokusa kognitivne neuronauke, nije iznenađujuće da novonastale ćelije u ovoj oblasti mogu da utiču na memorisanje novih zadataka i kasnija sećanja na njih.

Razotkrivanje tajni o mozgu, i ovakvih mitova, sigurno nas neće učiniti običnijima ili manje zadiviljujućim. Naprotiv, u osnovi neuronauke je da pokaže da smo najčudesnija pojava u svemiru svakako mi.

Pošalji nam svoju priču

 

Verification