Itana Bubanja, studentkinja fizike

Praksa da dešavanja vezana za CERN otvaraju Dane nauke nastavljena je i ove godine. Saradnja sa CERN-om ovoga puta nam je omogućila da slušamo predavanje profesora Mihaela Dozera i Rolfa Landue.

Domaćin predavanja bila je profesorica fizike iz Bara, Ines Zlatović, koja je ukratko prenijela iskustva iz ovogodišnje posjete CERN-u. Bilo je interesentno slušati njenu priču obogaćenu fotografijama, a kao najbitniji segment izlaganja izdvaja se priča o takmičenju Beamline for schools. Na tom takmičenju učestvuju ekipe srednjoškolaca starijih od 16 godina. Ekipu čini bar pet takmičara i makar jedan mentor. Svoju ideju moguće je testirati u CERN-u pa su tako pobjednici prethodnih takmičenja izučavali raspade čestica, istraživali gama zrake visokih energija… Zanimljiva i korisna eksperimentalna iskustva nije nam lako steći, naročito ne srednjoškolcima. Ovo takmičenje osim što je vrijedno i rijetko iskustvo, jaka je i motivacija za dalje bavljenje naukom. Sjajno je upotrebiti stečeno znanje, pustiti svoje ideje da izađu iz učionice i postanu pravi eksperiment.

Novosti iz CERN-a

“CERN i LHC: Higsov bozon – i izvan njega”

Kada se CERN pomene i ljudima koji nijesu u nauci, vjerovatno je prva pomisao Higsov bozon. Tokom predavanja profesora Rolfa mogli smo se bliže upoznati sa pozadinom samog otkrića, čuti koji su limiti sa kojima se susreće moderna fizika te se upoznati sa daljim planovima i budućim istraživanjima. Ovo je bila priča o svijetu elementarnih čestica i daljem razvoju, uprkos stavovima da je Higsov bozon stavio tačku na buduća istraživanja u toj oblasti. U već slavnom LHC-u, o kome smo imali prilike detaljno da slušamo, imali smo sudaranje snopova protona a u najjnovijem projektu koji je u planu (CLIC) ulogu protona preuzeće elektroni i pozitroni.

Rolf Landau

“Iznad LHC: CERN-ova fundamentalna fizika na vrhu tablice”

Nasuprot priči o poznatom LHC-u, njegovom značaju te težnji da se prave još veći akceleratori koji bi radili na još većim energijama našlo se predavanje profesora Mihaela Dozera. Njegova glavna oblast interesovanja jeste antimaterija. U svom predavanju fokusirao se na fiziku koja se odvija van LHC-a, na manje eksperimente u drugim akceleratorima i njihovu primjenu na različite oblasti nauke.

Predavanje je pokazalo da CERN nije samo neumorno traganje za novim česticama i da ne počinje i završava sa LHC-om..
Pored priče o antimateriji i pojašnjenja te priče koja je započela još 1928, rješenjem Dirakove jednačine za kretanje elektrona relativističkim brzinama, slušali smo i o radioizotopima i primjeni fizike visokih energija u razumijevanju formiranja oblaka. To je bila jedna netipična priča o CERN-u i pokazatelj da još mnogo naučnih disciplina može da nađe svoje mjesto u CERN-u.

Mihael Dozer

Priča koja je kao i prošle godine krenula od obične boce sa gasom vodonika, razgranala se do potpuno neočekivanih oblasti i pokazala široki spektar mogućnosti koje su možda bila manje poznate a svakako jako interesantne.