Select Page

Kamen krije znanje: Geološka zbirka Dušana Dragovića, jedinstvena i neponovljiva

Kamen krije znanje: Geološka zbirka Dušana Dragovića, jedinstvena i neponovljiva
Autor: Aleksandra Stanković
Šezdeset godina geolog dr Dušan Dragović, strastveni zaljubljenik u prirodu, istraživao je rudno bogatstvo Crne Gore. Kroz prste ovog naučnika, koji je uveliko zagazio u devetu deceniju, izuzetno britkog uma i energičnog duha, prošle su rijetke vrste stijena i mineralnih sirovina, a neke se danas ne mogu ni naći. Napravio je privatnu kolekciju, brižljivo čuvanu u jednom podgoričkom podrumu u centru grada, koju je nedavno otkupio Prirodnjački muzej Crne Gore. Za Dane nauke kaže da zbirku ostavlja pokoljenjima koje moraju da znaju priču našeg kamena, jedinstvenu i neponovljivu.

Geološka zbirka dr Dušana Dragovića sadrži minerale, stijene i fosile sa teritorije cijele Crne Gore, sa 333 uzorka. U njoj se nalaze uzorci kaustobiolita, minerala, crvenih boksita, bijelih boksita, arhitektonsko-građevinskog kamena, tehničko-građevinskog kamena, produkata tehničke prerade bijelih boksita i fosila.

kamen krije znanje

Zbirka je nastala tokom šezdesetogodišnjeg naučnog rada i ima veliku naučnu vrijednost, a po sadržaju i obimu predstavlja jedinstvenu privatnu kolekciju u Crnoj Gori. Posjetioci ovogodišnjeg festivala Otvoreni dani nauke imali su prilike da pogledaju uzorke iz ove zbirke na izložbi koju je organizovao Prirodnjački muzej Crne Gore.

Putevi znanja dr Dušana Dragovića, rođenog 1929. godine, vodili su u više zemalja. Rudarsko-geološki fakultet je završio u Beogradu, a nakon toga je specijalizirao na Univerzitetu u Rimu. Doktorirao je na Geološko-rudarsko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Autor i koautor je 124 naučna rada objavljena u domaćim i stranim časopisima, i ima 19 objavljenih monografija. Uz to, ima čak preko 300 neobjavljenih radova, elaborata, projekata, recenzija i ekspertiza.

O sebi i svom stvaralaštvu priča vrlo skromno, a jasno je da ovaj naučnik u sebi nosi znanje i mudrost, baš kao i uzorci iz njegove zbirke. Dr Dušan Dragović, za portal Dani nauke, kaže:

“Prve uzorke sam čuvao gdje sam stizao, čak i po balkonima, sve dok jednog dana nijesam kupio podrum, kako bih sve lijepo sačuvao. Kao veliki zaljubljenik u struku želio sam da naše rudno bogatstvo približim običnom čovjeku, naročito djeci, koja moraju da znaju priče našeg kamena.”

2-copy

Kako su nam kazali iz Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, veliku vrijednost zbirci daju uzorci sakupljeni rudarskim radovima ili bušenjem, što znači da se danas ne može doći do njih. Na primjer, uzoraka nafte iz bušotine ispred Bokokotorskog zaliva, koja je urađena 1982. godine, sa dubine od 4.606 metara, ima u malim količinama, a do novih primjeraka sa ovog lokaliteta se vjerovatno više nikada neće doći.

Drugi primjer je uzorak azbesta, iz okoline Rožaja, sakupljen u rudarskom potkopu na oko 60 metara dubine. Potkop je rađen 60-tih godina prošlog vijeka, danas je zatrpan i  skoro je  nemoguće doći do sličnih uzoraka.

U zbirci su i uzorci bijelih boksita, mineralne sirovine koja je uzuzetno rijetka u svijetu, a pronađena je u Crnoj Gori.
Zbog njene dugogodišnje eksploatacije mnoga ležišta su iscrpljena, a rudarski iskopi, potkopi i jame iz kojih potiču uzorci u zbirci Dragovića, su odavno zatrpani i urušeni i danas je skoro nemoguće doći do sličnih uzoraka.

Dr Dragović se prisjeća dana kada su otkrili bijeli boksit. Kaže, kao i sva otkrića, i ovo je bilo sasvim slučajno.

“Tog dana smo šetali od Nikšića prema Čevu. Promijenio sam rutu povratka, jer geolozi nikad ne treba da se vraćaju istim putem – jer onda isto vide. Ispod stijena pored kojih smo prolazili bila je veoma meka zemlja, pokrivena papratima. U hodu sam odlomio malo parče stijene. U tom trenutku stao sam čizmom na nešto, kako shvatih u trenutku, tvrđe od zemlje. Raskopam i vidim boksit. Razmišljam, ptica ga nije donijela, a stijena iznad njega nije boksit. Tako sam naložio radnicima da se vrate sjutra i počnu sa kopanjem. Ujutro dolazi jedan od njih, vas zadihan, i viče – inženjeru, našli smo strašan boksit”, priča kroz osmjeh.

No, Dilan Dog bi kazao, slučajnost koja se nije slučajno desila. Zahvaljujući dr Dragoviću, sada imamo saznanje o rudi koja je jedinstvena u svijetu, a čije uzorke ima Crna Gora.

Zbirka sadrži i neke vrlo rijetke fosile. Paleontolog Goran Ćulafić je prilikom pregleda i popisa zbirke utvrdio da se u njoj nalazi uzorak crvenog boksita sa bodljom morskog ježa vrste Balanocidaris marginata, što predstavlja prvi i za sada jedini nalaz ove vrste u Crnoj Gori.

Takođe, u zbirci se nalazi ihnofosil (trag kretanja organizama)  koji pripada ihno rodu Cruziana, a nalaz ovog rijetkog fosila predstavlja prvi i jedini ovog ihno roda za ovaj prostor.

Zbirka sadrži jedinstveni uzorak okamenjenog kapka izumrle školjke Endocostea cf. typica.
Naš sagovornik ih je pronalazio prilikom istraživačkih šetnji oko Cetinja, Spuža i drugih kontinentalnih lokacija. Ćulafić je kazao da se u zbirci nalazi i kamena kugla, prečnika petnaestak centimetara, nastala prirodnim putem, tzv. kameni biser, rijetka prirodna pojava koja predstavlja pravi geološki fenomen.

“Učio sam od starijih rudara. Oni su znali da uzmu parče rude u ruke i odmah odrede njen kvalitet. Trudio sam se da od njih saznam što više, kako bih dijelio znanje sa drugima”, dodaje naš sagovornik.

Svoja saznanja pretočio je u zbirku, koja će, izložena u Prirodnjačkom muzeju, služiti da se djeca, a i odrasli, bolje i podrobnije upoznaju sa zemljom u kojoj rastu i žive.

1-copy

A priča o rudama i mineralima Crne Gore je nadasve uzbudljiva. Dragović kaže da rijetko ko od studenata i đaka zna da se Crna Gora nalazila pod ogromnim okeanom Tetisom, koji se prostirao sve do Indije. Poslije poremećaja u zemljinoj kori, izdvojilo se kopno, a Jadransko i Sredozemno more je ostalo.

“Crna Gora je bila prije 300 miliona godina pod dubokim morem. To znamo po stijenama koje su se nataložile, a po čijem hemijskom sastavu se mogu odrediti temperatura i sastav vode”, objašnjava Dragović.

Pod morem su bili aktivni veliki i masivni vulkani, koji su remetili dno. Protokom vremena, dno se izdizalo i iz tog mora su nastala ostrva, a jedno od njih je Balkan, odnosno Crna Gora i Dinaridi.

“Vulkani u Crnoj Gori su bili aktivni na području Buljarice, sve do Bara i Crmnice. To takođe pokazuju stijene koje se tamo nalaze”.

Zato, dodaje, moramo učiti o zemlji o kojoj živimo, vrednovati naše rudno bogatstvo i proširiti horizonte znanja.

“Rude su za mene živa bića. Grčki filozof Tales je govorio da kamen ima dušu, a ja u to vjerujem”, kaže Dragović.

Zbirka “Kamen krije znanje” priča nam priču o istoriji krša na kojem živimo. Zahvaljujući neprocjenjivoj kolekciji našeg geologa imamo priliku da se upoznamo sa fascinantnom istorijom naše zemlje. Dragović, u razgovoru za portal Dani nauke, zaključuje da mu je “srce na mjestu”, jer zbirku ostavlja pokoljenjima koja će pronositi kamen mudrosti.

Najmanje što mu dugujemo je da se upoznamo sa kamenom i njegovom dušom. Jer, uostalom, kako bilo šta možemo saznati o sebi, ako nemamo saznanje o okruženju u kojem smo rođeni.

Pošalji nam svoju priču

 

Verification

About The Author

Pratite nas:

O Portalu:

Dani Nauke su naučno-popularni portal Ministarstva nauke Crne Gore, kreiran u saradnji sa naučnom zajednicom. Ideja za kreiranje ovog portala nastala je kao odgovor na veliko interesovanje javnosti za festival Otvoreni Dani Nauke i potrebu da se o nauci na popularan način govori i nakon njega, tačnije 365 dana u godini.

Pin It on Pinterest

Share This

Podijeli sa prijateljima!

Sviđa vam se članak? Podijelite ga sa prijateljima!