(autori postavke: Goran Ćulafić i Snežana Dragićević)

Kada vas pitaju da opišete Crnu Goru šta vam je prvo što vam padne na pamet? Njene prirodne ljepote svakako, ali kako biste je još opisali…kao zemlju kamena, divlje i neukrotive prirode? Često znamo da kažemo da kada bi ispeglali sva njena brda i planine bila bi najveća.

A da li ste znali da taj kamen ima dušu, da može da ispriča priču i često otkrije dugo čuvanu tajnu? Ova izložba pokazaće vam i kako.

U jednom kamenu je „zarobljen“ fosil morskog ježa Balanocidaris marginata, prvi i za sada jedini nalaz ove vrste u Crnoj Gori. Ovaj jež je živio u vodama praokeana Tetisa koji je prekrivao teritoriju Crne Gore u doba mezozoika. U jednom kamenu zapisan je trag kretanja jednog trilobita, pretka današnjih rakova, koji je živio takođe u doba dinosaurusa. U jednom kamenu je sačuvana ljuštura – kapak izumrle školjke Endocostea, što je prvi i jedini nalaz ove vrste u Crnoj Gori. Nije slučajno, i ona je živjela u doba dinosaurusa. U jednom kamenu je „kamena kugla“, pravi geološki fenomen.

Sve te tajne naše prošlosti nalaze se u kamenu…

 Kratko o izložbi: Riječ je o izložbi stijena, minerala i fosila koje je na teritoriji cijele Crne Gore, tokom 60-godišnjeg naučnog rada sakupio dr Dušan Dragović. Izloženi predmeti dio su zbirke koja sadrži uzorke kaustobiolita, minerala, crvenog i bijelog boksita, arhitektonsko-građevinskog kamena, produkata tehničke prerade boksita, vulkanskih stijena, fosila…koji su prikazani i publikovani u brojnim monografijama i naučnim radovima autora zbirke.

Veliku vrijednost imaju uzorci sakupljeni u toku faze istraživanja mineralnih sirovina ili eksploatacijom (rudarskim radovima ili bušenjem). Međutim, mnoga ležišta su iscrpljena, a rudarske prostorije (niskopi, potkopi, jame) iz kojih potiču uzorci u zbirci dr Dragovića odavno su zatrpani i urušeni i danas je skoro nemoguće doći do sličnih uzoraka. Na primjer, uzorak nafte sa dubine od 3100 metara. Bušotina je urađena 1982. godine sa platforme locirane u moru ispred Bokokotorskog zaliva. Do primjeraka nafte sa ovog lokaliteta vjerovatno se više nikada neće doći. Drugi primjer, uzorak azbesta iz okoline Rožaja sakupljen u rudarskom potkopu na oko 60 metara dubine. Ovaj potkop je radio 60-tih godina prošlog vijeka, danas je zatrpan.

Tim Prirodnjačkog muzeja Crne Gore vodiće vas kroz ovu neobičnu i jedinstvenu postavku.