Select Page

Biljka koja je prezivjela ledeno doba

Biljka koja je prezivjela ledeno doba

Priču o endemima nastavljamo jednom od najfascinantnijih, veličanstvenih predstavnika biljnog svijeta – Ramonda serbica. Riječ je o zeljastoj, višegodišnjoj, zimzelenoj biljci iz porodice Gesneriaceae. U svojim sjenovitim staništima, sa oskudnom količinom vode i siromašnim zemljištem, skriva se od direktne sunčeve svjetlosti.

Zamislite sebe kako šetate planinskom šumom krajem aprila i nailazite na biljku koju je Josif Pančić 1874. godine pronašao i opisao. Prolazeći ispod tamnih, krupnih krošnji drveća, dok gledate stjenovita i sjeveru okrenuta mjesta, u skrivenim pukotinama neke krečnjačke stijene pronalazite opijajuće, svijetlo-ljubičaste cvjetove. Oko njenih prizemnih listova je srebrnkasti odsjaj koji nastaje odbijanjem sunčevih zraka o male svijetle dlačice sa gornje strane rombičnih, nepravilno nazubljenih  listova. Ako zavrnete list, na naličju možete napipati gust pokrivač od tamnih dlaka (ovi dlakavi pokrivači imaju ulogu u termičkoj izolaciji i čuvanju vode). Iz lisne rozete izranja stabljika koja nosi jedan ili više blijedo ljubičastih cvjetova.

To je Ramonda serbica. Biljka koja je preživjela poslednje ledeno doba i ponosno stoji u svom omamljujućem ruhu, čekajući neki novi izazov. Spremna.

Ramonda serbica – biljka feniks

ramondaserbherb3

Zbog čega se o Ramondi sa posebnom pažnjom priča? Zbog čega se toliko botaničari i istraživači trude da zaštite ovu biljku koja ipak sama najviše bije svoje bitke? Kako je ovako nježna biljka uspjela da preživi i ledeno doba?

Poznato je da je igrom slučaja, ruski botaničar Černjavski 1928. godine slučajno prosuo vodu po jednom od svojih herbarijuma. Ramonda, koja je bila u herbarijumu već godinu i po dana, potpuno suva i naizgled beživotna – počela je da se budi,  a nakon nekoliko sati u potpunosti vraća svoje fiziološke funkcije. Poslije tog otkrića ona, ne samo među naučnicima, postaje nešto posebno, nešto intrigantno i misteriozno.

Oko 270.000 cvjetnica postoji na našoj planeti. Samo tridesetak sa sposobnošću ‘vaskrsavanja’. Misao da je ona svoj ciklus završila, izmiče pred očima u trenutku kada na njene nježne latice kapnu prve kapi kiše.

Stručno, u krugovima botaničara, kaže se da ova biljka stupa u stanje anabioze. Prividno odsustvo života omogućava joj da preživi nepovoljne uslove, koji mogu trajati mjesecima, a možda i godinama.

Dok biljka ulazi u stanje anabioze metabolički procesi se usporavaju, do skoro potpunog prekidanja. Ove biljke su zato razvile razne mehanizme pomoću kojih integritet membrana i enzimskih sistema ostaje sačuvan. Zbog toga jako brzo poslije rehidratacije biljka može da vrši fotosintezu, ali i da aktivira, na primjer, membranski odbrambeni sistem protiv oksidativnog stresa.

ramondaserbherb4

Ramonda serbica

Da je do nas, o ovoj biljci bi se vjerovatno pričalo kao o izumrloj vrsti. U najvećem dijelu areala ona prkosi svojim nepristupačnim staništima, ali u blizini ljudi iščezava. Ova biljka feniks, endem je centralnog dijela Balkana, pripada reliktnim biljkama i zakonom je zaštićena na teritoriji koju pokriva. Prvobitno je nađena u Srbiji, ali i narodi Albanije, Bugarske, Grčke, Republike Makedonije i Crne Gore sa ponosom mogu reći da u njihovim državama živi jedna od tri vrste evopske flore koje mogu ući u stanje anabioze.

U Crnoj Gori Ramondu možemo vidjeti na padinama Rumije, iznad sela Murići, u graničnoj oblasti Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Ali, pažljivo! Kolekcionarsko sakupljanje za herbarske zbirke i botaničke bašte predstavlja jedan od najznačajnijih faktora ugrožavanja protiv kojih čak ni ovakva biljka ne moze dugo da se bori.

Zato, ako je nekada ugledate, nemojte je brati. Dovoljno je da sa divljenjem posmatrate.
I, možda, posmatrajući je – pogledate i u sebe, gdje postoji mogućnost da se prisjetite kako uz najnježnije i najiskrenije djelove svog bića, kao i Ramonda, preživite ‘najnepovoljne’ životne trenutke.

 

Autori: Jovana Djokić i Jelena Popović, studentkinje Odsjeka za biologiju Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore

Pošalji nam svoju priču

 

Verification

About The Author

Pratite nas:

O Portalu:

Dani Nauke su naučno-popularni portal Ministarstva nauke Crne Gore, kreiran u saradnji sa naučnom zajednicom. Ideja za kreiranje ovog portala nastala je kao odgovor na veliko interesovanje javnosti za festival Otvoreni Dani Nauke i potrebu da se o nauci na popularan način govori i nakon njega, tačnije 365 dana u godini.

Pin It on Pinterest

Share This

Podijeli sa prijateljima!

Sviđa vam se članak? Podijelite ga sa prijateljima!